Metodologija mjerenja i polutanti koji se mogu mjeriti
Metodologija mjerenja
Cjelokupan postupak utvrđivanja vrijednosti zagađujućih materija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje fosilnih goriva (čvrsta, tečna ili gasovita) podrazumijeva različite aktivnosti firme PLAMEN szur počevši od zahtjeva korisnika i pristupanja postrojenju, pa sve do ispostavljanja računa za izvršenu uslugu; Slika 1
Slika 1. Postupak utvrđivanja vrijednosti zagađujućih materija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje fosilnih goriva (čvrsta, tečna i gasovita)
Zahtjev vlasnika/ korisnika postrojenja može biti u usmenoj ili pismenoj formi. Kod prijema zahtjeva u usmenoj formi naručiocu se saopštava cijena usluge. Odmah se usaglašavaju detalji i razmjenjuju kontakt podaci. Ukoliko je zahtjev primljen pismenim putem (pošta, fax, mail, ...), stupa se u kontakt sa naručiocem i ponovno usaglašavaju svi detalji.
Kada naručioc prihvati uslugu i nakon detaljnog dogovora o provođenju mjerenja emisije iz postrojenja osoblje firme PLAMEN szur sa odgovornom osobom naručioca usluga obavlja vizuleni pregled postrojenja, kako bi su uklonile sve eventualne nedoumice. Prilikom obavljanja ovoga pregleda uzimaju se i svi potrebni podaci o postrojenju, kao što su podaci o kotlovnici, podaci o vlasniku, datum posljednjeg servisiranja, namjena i opis kotlovnice, podaci o postrojenju i gorioniku, ... Nakon pregleda vrši se priprema za mjerenje emisije gdje se postrojenje zagrijava na temperaturu koja mora biti iznad 60°C. Za vrijeme trajanja ili nakon zagrijavanje postrojenja potrebno je utvrditi da li postoji mjerno mjesto na sistemu odvoda dimnih gasova iz postrojenja i ako je potrebno onda uspostaviti mjerno mjesto. Mjerno mjesto se uspostavlja tako da se izbuši vertikalna rupa promjera ø5mm (promjer mjerne sonde mjernog uređaja) ili se postojeći prostor za skupljanje čađi i prljavštine očisti. Mjerno mjesto se poobavljenom mjerenju obavezno zatvara odgovarajučim čepom, vijkom i sl.
Potom se provodi prvo mjerenje emisije. Vrši se maksimalno 6 uzastopnih mjerenja na jednom mjernom mjestu, nakon čega se vrši izračunavanje prosječne vrijednosti. Pored ovakvog načina mjerenja moguće je startovati i mjerni program u trajanju od 15 minuta, gdje se provodi "dugotrajno kontinuirano" mjerenje, a kao rezultat mjerenja se uzimaju maksimalne postignute vrijednosti.
Ukoliko su rezutati mjerenja unutar vrijednosti propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje izdaje se izvještaj o mjernenju i račun za izvršenu uslugu.
Ukoliko su rezutati mjerenja izvan vrijednosti propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje sa naručiocem se obavlja razgovor gdje mu se ukazuje na probleme i daje prijedlog za otklanjanje primječenih nedostataka (čiščenje postrojenja i dimnjaka, servisiranje postrojenja, promjena goriva, ...).
Kada naručioc prihvati ukazane sugestije i obavi potrebne radnje pristupa se drugom mjerenju emisije, izdaje se izvještaj i račun za obavljenju uslugu.
Kada naručioc ne prihvati ukazane sugestije izdaje se izvještaj sa negativnim rezultatima prvog mjerenja, nakon čega i račun za obavljenju uslugu.
Mjerenje emisije iz postrojenja za sagorijevanje
Nakon vizuelnog pregleda postrojenja pristupa se mjerenju emisije koje je se sastoji iz nekoliko koraka kako slijedi:
|
I korak |
Mjerenje temperature zraka za sagorijevanje |
|
|
|
|
Nakon startovanja i inicijalne kalibracije sonda za dimni gas se postavlja u usisno mjesto gorionika gdje se mjeri temperatura zraka za sagorijevanje; Slika 2. Izmjerena temperatura se automatski memoriše i kasnije se koristi za određivanje preračunatih mjernih veličina (veličina koje se ne mogu direktno mjeriti) npr. vrijednost toplotnih gubitaka pri sagorijevanju.
Slika 2. Mjerenje temperature zraka za sagorijevanje |
|
|
II korak |
Mjerenje kompnenata dimnog gasa (O2, CO, CO2, SOx, NOx), temperature sagorijevanja i ostalih relevantnih parametara |
|
|
|
|
Po obavljenom mjerenju temperature zraka za sagorijevanje uređaj automatski startuje mjerenje. Po započinjanju mjerenja sonda za dimne gasove se ubacuje u predviđeno mjerno mjesto; Slika 3.
Slika 3. Mjerenje kompnenata dimnog gasa (O2, CO, CO2, SOx, NOx), temperature sagorijevanja i ostalih relevantnih parametara Na mjernom uređaju konstantno se prati temperatura dimnih gasova, kako bi se pronašla "jezgra" dimnog gasa gdje je maksimalna temperatura dimnog gas, ali i maksimalna koncentracija CO (ugljen monoksid); Slika 4.
Slika 4. Traženje "jezgre" dimnog gasa Na tom mjestu se fiksira mjerna sonda uz pomoč fiksirajučeg konusa na mjernoj sondi. Potom se vrši 6 uzastopnih mjerenja ili se starta mjerni program u trajanju od 15 minuta. Po završenom mjerenju, preko integrisanog štampača, vrši se protokolisanje mjerenja. |
|
|
III korak |
Određivanje čađi (po Bacharach-u) i zacrnjenosti dimnih gasova (po Ringelman-u) |
|
Vrijednost čađi je potrebno odrediti kod uljnih gorionika dok se zacrnjenost dimnih gasova određuje kod postrojenja za sagorijevanje na čvrsta goriva. Ova mjerenja kod postrojenja za sagorijevanje na gas otpadaju. U mjerno mjesto se ubacuje ručna pumpa sa prethodno ubačenim filter papirom, nakon čega se ravnomjernim pokretanjem vrši usisavanje dimnog gasa. Nakon izvršenog mjerenja filterski listić se izuzimaj te se pregledava na prisutnost uljnih derivata odnosno zacrnjenost. Ukupno se izvrši 3 pojedinačna mjerenja. Prisutnost uljnih derivata, odnosno zatamnjenost na filter lističu se upoređuje se Bacharach odnosno Ringelman skalom. Aritmetička srednja vrijednost izračunata iz 3 pojedinačna mjerenja definiše vrijesnost čađi odnosno zacrnjenosti. |
|
Ocjena izmjerenih vrijednosti
Ocjena izmjerenih vrijednosti zagađujućih materija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje fosilnih goriva (čvrsta, tečna ili gasovita) provodi se u skladu sa sljedečom zakonskom regulativom:
- Zakon o zaštiti zraka (Službene novine Fedracije BiH, broj: 33/03)
- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Službene novine Fedracije BiH, broj: 12/05)
Polutanti koji se mogu mjeriti
